Jesu li ekonomski razlozi uistinu uzrok nikad niže stope nataliteta?

Jesu li ekonomski razlozi uistinu uzrok nikad niže stope nataliteta?

Danas se često spominje slabo financijsko stanje stanovništva, pogotovo mladih, kao glavni ili čak jedini uzrok zastrašujući niske stope nataliteta u Hrvatskoj i u gotovo cijelom zapadnom svijetu. Spominje se navodno slabo gospodarsko stanje kao uzrok teške financijske situacije mnogih mladih te kako je zbog toga mnogim mladima nerazborita, ako ne i nemoguća misija uspješno odgojiti dijete u “dostojanstvenim” uvjetima. K tome se još spominju nevjerojatno visoki troškovi odgajanja djeteta do samostalnosti. Jedan domaći portal promiče ideju kako podizanje jednog djeteta košta najmanje 100 tisuća eura odnosno 750 tisuća kuna. Neki strani portali i institucije objavljuju iznose od čak 233.610 dolara i 230.000 funti, ili jednu i pol odnosno dva milijuna kuna. Takve tvrdnje su naravno apsurdne te su produkt namjernog i tihog izostavljanja obitelji s manjim prihodima iz računice dok su one najbogatije obitelji koje troše ogromne svote novca na svoju djecu uključene u računanje prosječnog troška. Takav prosjek se onda neiskreno predstavlja čitateljima kao “trošak podizanja djeteta”. Postoje i druge pogreške i neregularnosti u navedenim kalkulacijama koje također isključivo služe svrsi povećavanja dobivenih vrijednosti troškova, no nedostaje prostora u ovom članku za izlaganje dubinske analize kalkulacija.

Očito je kako postoji agenda koja želi prikazati podizanje djece kao iznimno skupom aktivnošću, no što je s gospodarskim stanjem? Jesu li rasprostranjene netočne informacije također i na ovom području ili je gospodarska situacija zaista onoliko loša koliko ju se predstavlja?

Osoba koja poznaje osnove povijesti zna koliko je teško bilo našim precima u materijalnom smislu. U prosjeku, što se davnija povijest promatra, to su ljudi imali manje materijalnog bogatstva u odnosu na kasnija razdoblja. Nagli rast prosperiteta započet je u osamnaestom stoljeću te je potaknut industrijskom revolucijom koja je označavala početak velikog rasta u razvoju tehnologije i akumulaciji kapitalnih dobara koja su pomagala osobama u njihovom radu, te isti rad činili produktivnijim. Takav rast nije zaustavljen formalnim krajem industrijske revolucije nego se nastavlja sve do danas.

Činjenica je kako ljudima nikada u povijesti nije bilo bolje u materijalnom smislu nego što im je danas. Nažalost, malo tko je svjestan da je glad u europi bila prisutna sve do polovice prošloga stoljeća. Naime, neki značajni primjeri masovne gladi su Velika krumpirova glad u Irskoj od 1845. do 1849. s preko milijun mrtvih, Holodomor u Ukrajini izazvan od strane Boljševika koji je trajao od 1932. do 1933. i oduzeo između sedam i deset milijuna ljudskih života te glad u Sovjetskom savezu od 1946. do 1947. koja je iza sebe ostavila između milijun i milijun i pol žrtava. Sličnih primjera ima još mnogo.

Žrtve Holodomora na cesti u Kharkivu, 1933.

Očito je kako je današnji životni standard u Hrvatskoj i u gotovo svim zemljama svijeta osim nekih socijalističkih zemalja poput Venezuele neusporedivo bolji u odnosu na onaj prije dvadeset, pedeset, sto ili petsto godina. Također je jasno kako natalitet nikada nije bio niži nego što je danas. Ne samo to, nego je natalitet danas najviši upravo na najsiromašnijem kontinentu, Africi. Kako je ovo moguće? Toliko se često može čuti na vijestima i čitati po portalima kako su ekonomski razlozi uzroci niskog nataliteta i kako bi se sve poboljšalo kada bi država nešto učinila po tom pitanju. No, kada se pogledaju činjenice, postaje očito da to i nije tako. Kao što vidimo, upravo se najniže stope nataliteta nalaze u sadašnjem najprosperitetnijem razdoblju povijesti i u najbogatijim zemljama današnjega svijeta. Koji je onda pravi uzrok problematičnog nataliteta?


Pravi uzroci niske stope nataliteta su oni moralni i oni kulturološki koji proizlaze iz moralnih. Kontracepcija, abortus, predbračni seks, seksualna revolucija, opsjednutost karijerom, umjetno izjednačavanje suštinski različitih spolova, društveno neprihvaćanje ženidbe i udaje tijekom studija, umjetno nametnuti ekonomski strahovi… To su neki od pravih razloga opadanja nataliteta iako će mainstream mediji i mnoge eksponirane i manje eksponirane osobe i dalje tvrditi kako je problem u materijalnom.

Ilustrativni primjer današnjeg problema jest onaj mlade osobe koja možda i razmišlja o ulasku u brak tijekom studija, ili bi razmišljala kada bi to u današnjoj kulturi bilo prihvatljivo. Takva osoba se susretne s društvenom osudom ili “savjetima” od mnogih oko sebe, pa i onih najbližih. Vlastita obitelj često “savjetuje” tu osobu kako je “pametnije” prvo završiti studij, naći posao u struci… Ta osoba zatim posluša društvo i ne uđe u brak tijekom studija. Do kraja studija je ista osoba prošla nekoliko veza u kojima je bila seksualno aktivna. Osoba se onda u jednom trenutku nađe u 25. godini života, i dalje nevjenčana, s teretom prošlih seksualnih veza, pod pritiskom biološkog sata i sa stavom hladnijeg kalkulanta koji se baš i ne može više onako naivno, iskreno, punim srcem zaljubiti kao što je mogao dok je bio mlađi. Što tada?

Ali da, problem je naravno ekonomski… Ponovite to dovoljno puta i možda postane istina.

Komentari